Interpunkcija
Revision as of 09:28, 14 October 2013 by Tatjana Jevdjic (talk | contribs)
Zarez
- piše se u nabrajanju koje se završava (ili ne završava) veznikom:
Dobro uspevaju žito, kukuruz, soja i suncokret. - zarez se ne piše ispred sastavnih i rastavnih veznika i i ili (Uzmi blok i bojice), ali se može pisati ispred veznika ni, niti, ako se taj deo naglašava
(Ne diraj ni blok, ni bojice.) - zarezom se odvajaju naporedni delovi rečenice ako nisu povezani veznikom:
Bilo je lepo vreme, bez vetra - piše se ispred veznika u nabrajanju ako se naglašava:
Donela je i pogaču, i mesa, i vina, i kolača. - piše se ispred suprotnih veznika (a, ali, nego, već, a kamoli, ali nikako, a pogotovo):
Tebe sam se zaželela, a ne njega. - vokativ se odvaja zarezom:
Jovane, pročitaj zadatak. Pročitaj, Jovane, zadatak! Pročitaj zadatak, Jovane! - ne piše se iza uzvika o:
O duše, o mila seni! - upotreba zareza uz različite rečce i izraze zavisi od njihovog položaja u rečenici; obavezno se iza njih piše zarez, ako bi se bez njega promenio smisao rečenice:
To je, istina, sasvim na svom mestu. Oni će, sigurno, doći. - iza reči možda, valjda, verovatno, ipak, upotreba zareza je stilski uslovljena; ako se želi naglašavanje, piše se zarez:
To je, možda, dobar potez. - zarez se ne piše iza rečce pak jer je ona po pravilu nenaglašena:
Ona je pak sve odmah shvatila. - zarezom se odvaja apozicija:
Ovo je Bobica, moj pas ljubimac. - titule i nazivi zvanja kada dođu iza imena odvajaju se zarezom:
Zmaj, dečiji pesnik, ostavio nam je neprocenjivo blago. - ali se ispred imena ne piše zarez:
Dečiji pesnik Zmaj ostavio nam je neprocenjivo blago. - zarezom se odvajaju naporedne (nezavisne) rečenice u složenoj rečenici ako nemaju veznik:
Otvorila je prozor, zalila cveće i pokupila uvele cvetove. - ako naporedne (nezavisne) rečenice imaju veznik, ispred njega se ne piše zarez u sastavnom i rastavnom odnosu rečenica (izuzev po slobodnoj proceni ako su rečenice razvijenije):
Ili kupi alat ili ostavi zanat. - piše se u suprotnom, isključnom i zaključnom odnosu nezavisno složene rečenice:
Zvali smo ih, ali nisu došli. - obavezno se piše zarez ako je zavisna rečenica ispred glavne (inverzija):
Kada mi ne možeš pomoći, nemoj mi odmagati. - umetnute zavisne rečenice najčešće su odnosne, tako da će se zarez pisati ako je umetnuta rečenica apozitivnog karaktera:
U Novom Sadu, gradu koji je na obali Dunava, izgrađuju se mostovi. - glagolski prilozi koji stoje na početku rečenice obavezno se odvajaju zarezom:
Sedeći u parku, posmatrao sam dečiju igru.
Zarez u uzročnim rečenicama
(sa jer, zato što, pošto…), važi i za ostale zavisne rečenice s priloškim značenjem:
Ako je u celoj (komunikativnoj) rečenici fokus na informaciji iz zavisne rečenice, onda ne ide zarez, a ako se zavisnom rečenicom daje dodatna informacija, ide:
— Zašto nisi bio u školi? — Nisam mogao da dođem jer sam bio u bolnici. (poznata informacija + nova inf.)
— Jesi li bio juče u školi? — Nisam mogao da dođem, jer sam bio u bolnici. (nova informacija + dodatna inf.)
Ukratko: zavisi od govornika šta želi da naglasi.
- Navodnici se koriste u upravnom govoru (tuđe reči zapisane tačno onako kako ih je neko izgovori).
Postoje 3 oblika upravnog govora.
Prvi oblik
Milica mi je rekla: "Molim te, dođi sutra."
Drugi oblik
"Molim te, dođi sutra", reče mi Milica.
Treći oblik
"Sutra ćemo", reče mi Milica, "da učimo zajedno." - Navodnici mogu izostati ako je za tekst rečima ukazano da je tuđi:
Čovek bez slobode je kao riba bez vode – kaže narod. - Navodnicima se označava tekst koji treba shvatiti kao ironičan stav pisca:
On je "pametan". - navodnicima se obeležavaju naslovi dela, ustanova, publikacija, objekata (ako to ime ima i drugo značenje):
Radi u "Zastavi". - Navodnici se mogu izostaviti ako se iz rečenice tačno zna na šta se odnosi naziv:
Ja čitam Dnevnik, a ti Politiku.