Difference between revisions of "Interpunkcija"

From TED Translators Wiki
Jump to: navigation, search
 
Line 52: Line 52:
 
'''''Ukratko:''' zavisi od govornika šta želi da naglasi.''
 
'''''Ukratko:''' zavisi od govornika šta želi da naglasi.''
 
== '''Navodnici''' ==
 
== '''Navodnici''' ==
<ul><li>'''<font size="3" color="red">Navodnici se koriste u upravnom govoru</font>''' (tuđe reči zapisane tačno onako kako ih je neko izgovori).
+
<ul><li>'''<font size="3" color="red">Navodnici se koriste u upravnom govoru</font>''' (tuđe reči zapisane tačno onako kako ih je neko izgovorio).
 
<br>Postoje 3 oblika upravnog govora.
 
<br>Postoje 3 oblika upravnog govora.
 
<br>'''Prvi oblik'''
 
<br>'''Prvi oblik'''
<br>Milica mi je rekla: "Molim te, dođi sutra."
+
<br>''Milica mi je rekla: "Molim te, dođi sutra."''
 
<br>'''Drugi oblik'''
 
<br>'''Drugi oblik'''
<br>"Molim te, dođi sutra", reče mi Milica.
+
<br>''"Molim te, dođi sutra", reče mi Milica.''
 
<br>'''Treći oblik'''
 
<br>'''Treći oblik'''
<br>"Sutra ćemo", reče mi Milica, "da učimo zajedno."</li>
+
<br>''"Sutra ćemo", reče mi Milica, "da učimo zajedno."''</li>
 
<li>'''Navodnici mogu izostati''' ako je za tekst rečima ukazano da je tuđi:
 
<li>'''Navodnici mogu izostati''' ako je za tekst rečima ukazano da je tuđi:
 
<br>''Čovek bez slobode je kao riba bez vode – kaže narod.''</li>
 
<br>''Čovek bez slobode je kao riba bez vode – kaže narod.''</li>

Latest revision as of 09:33, 14 October 2013

Zarez

  • piše se u nabrajanju koje se završava (ili ne završava) veznikom:
    Dobro uspevaju žito, kukuruz, soja i suncokret.
  • zarez se ne piše ispred sastavnih i rastavnih veznika i i ili (Uzmi blok i bojice), ali se može pisati ispred veznika ni, niti, ako se taj deo naglašava
    (Ne diraj ni blok, ni bojice.)
  • zarezom se odvajaju naporedni delovi rečenice ako nisu povezani veznikom:
    Bilo je lepo vreme, bez vetra
  • piše se ispred veznika u nabrajanju ako se naglašava:
    Donela je i pogaču, i mesa, i vina, i kolača.
  • piše se ispred suprotnih veznika (a, ali, nego, već, a kamoli, ali nikako, a pogotovo):
    Tebe sam se zaželela, a ne njega.
  • vokativ se odvaja zarezom:
    Jovane, pročitaj zadatak. Pročitaj, Jovane, zadatak! Pročitaj zadatak, Jovane!
  • ne piše se iza uzvika o:
    O duše, o mila seni!
  • upotreba zareza uz različite rečce i izraze zavisi od njihovog položaja u rečenici; obavezno se iza njih piše zarez, ako bi se bez njega promenio smisao rečenice:
    To je, istina, sasvim na svom mestu. Oni će, sigurno, doći.
  • iza reči možda, valjda, verovatno, ipak, upotreba zareza je stilski uslovljena; ako se želi naglašavanje, piše se zarez:
    To je, možda, dobar potez.
  • zarez se ne piše iza rečce pak jer je ona po pravilu nenaglašena:
    Ona je pak sve odmah shvatila.
  • zarezom se odvaja apozicija:
    Ovo je Bobica, moj pas ljubimac.
  • titule i nazivi zvanja kada dođu iza imena odvajaju se zarezom:
    Zmaj, dečiji pesnik, ostavio nam je neprocenjivo blago.
  • ali se ispred imena ne piše zarez:
    Dečiji pesnik Zmaj ostavio nam je neprocenjivo blago.
  • zarezom se odvajaju naporedne (nezavisne) rečenice u složenoj rečenici ako nemaju veznik:
    Otvorila je prozor, zalila cveće i pokupila uvele cvetove.
  • ako naporedne (nezavisne) rečenice imaju veznik, ispred njega se ne piše zarez u sastavnom i rastavnom odnosu rečenica (izuzev po slobodnoj proceni ako su rečenice razvijenije):
    Ili kupi alat ili ostavi zanat.
  • piše se u suprotnom, isključnom i zaključnom odnosu nezavisno složene rečenice:
    Zvali smo ih, ali nisu došli.
  • obavezno se piše zarez ako je zavisna rečenica ispred glavne (inverzija):
    Kada mi ne možeš pomoći, nemoj mi odmagati.
  • umetnute zavisne rečenice najčešće su odnosne, tako da će se zarez pisati ako je umetnuta rečenica apozitivnog karaktera:
    U Novom Sadu, gradu koji je na obali Dunava, izgrađuju se mostovi.
  • glagolski prilozi koji stoje na početku rečenice obavezno se odvajaju zarezom:
    Sedeći u parku, posmatrao sam dečiju igru.

Zarez u uzročnim rečenicama

(sa jer, zato što, pošto…), važi i za ostale zavisne rečenice s priloškim značenjem:

Ako je u celoj (komunikativnoj) rečenici fokus na informaciji iz zavisne rečenice, onda ne ide zarez, a ako se zavisnom rečenicom daje dodatna informacija, ide:

— Zašto nisi bio u školi? — Nisam mogao da dođem jer sam bio u bolnici. (poznata informacija + nova inf.)

— Jesi li bio juče u školi? — Nisam mogao da dođem, jer sam bio u bolnici. (nova informacija + dodatna inf.)

Ukratko: zavisi od govornika šta želi da naglasi.

Navodnici

  • Navodnici se koriste u upravnom govoru (tuđe reči zapisane tačno onako kako ih je neko izgovorio).
    Postoje 3 oblika upravnog govora.
    Prvi oblik
    Milica mi je rekla: "Molim te, dođi sutra."
    Drugi oblik
    "Molim te, dođi sutra", reče mi Milica.
    Treći oblik
    "Sutra ćemo", reče mi Milica, "da učimo zajedno."
  • Navodnici mogu izostati ako je za tekst rečima ukazano da je tuđi:
    Čovek bez slobode je kao riba bez vode – kaže narod.
  • Navodnicima se označava tekst koji treba shvatiti kao ironičan stav pisca:
    On je "pametan".
  • navodnicima se obeležavaju naslovi dela, ustanova, publikacija, objekata (ako to ime ima i drugo značenje):
    Radi u "Zastavi".
  • Navodnici se mogu izostaviti ako se iz rečenice tačno zna na šta se odnosi naziv:
    Ja čitam Dnevnik, a ti Politiku.